Gradja virusa
Gradja virusa
Jezgro virusa cini nukleinska kiselina. Oko jezgra se nalazi kapsid koji je igradjen od proteinskih jedinica koje se nazivaju kapsomere. Zajedno, nukleinska kiselina I kapsid cine nuklokapsid. Neki virusi imaju dodatne ovojnice koje mogu da poticu od membrana celija domacina, a mogu im biti dodati neki vrusni proteini.
Jezgro virusa cini nukleinska kiselina. Oko jezgra se nalazi kapsid koji je igradjen od proteinskih jedinica koje se nazivaju kapsomere. Zajedno, nukleinska kiselina I kapsid cine nuklokapsid. Neki virusi imaju dodatne ovojnice koje mogu da poticu od membrana celija domacina, a mogu im biti dodati neki vrusni proteini.
Kompletna virusna cestica se naziva virion. Virion je ekstracelularna virusna cestica koja je infektivna za celije I odgovorna za prenosenje virusnog oboljenja. Povrsinske komponente viriona (kapsid I sekundarna ovojnica) pored toga sto stite nukleinske kiseline od raznih uticaja omogucavaju prepoznavanje I pripajanje na odgovarajuce celije. Virusi koji nemaju dodatnu ovojnicu prepoznaju mesta na povrsini celije domacina preko reaktivnih grupa na kapsidu, a virusi sa dodatnom ovojnicom preko tog omotaca. Dodatna ovojnica moze nastati od jedarne membrane, membrane endoplazmatskog retikuluma I od celijske membrane. Primeceno je da se virusi sa dodatnim omotacem deaktiviraju etrom dok virusi koji ne sadrze ovaj omotac ne reaguju na tu hemijsku supstancu.
Oblici virusa mogu biti veoma razliciti. Postoje virusi koji imaju oblik loptaste formacije, elipsoidni, u obliku stapica, kvadra, a bakterijski virusi (bakteriofagi) lice a punoglavce.
Postoje dva oblika simetrije kod virusa:
Spiralna (heliksna) simetrija – najizrazitija kod virusa mozaika duvana. Nukleinska kiselina je spiralno uvijena, a oko nje su kapsomere koje su takodje spiralno poredjane.
Ikozaedarna (kubna) simetrija – kapsomere formiraju povrsine ravnostranih trouglova. Ikozoedar je geometrijsko telo koje ima 20 povrsina oblika ravnostranih trouglova. Neki virusi sa kubnom simetrijom mogu da imaju dodatni omotac
Oblici virusa mogu biti veoma razliciti. Postoje virusi koji imaju oblik loptaste formacije, elipsoidni, u obliku stapica, kvadra, a bakterijski virusi (bakteriofagi) lice a punoglavce.
Postoje dva oblika simetrije kod virusa:
Spiralna (heliksna) simetrija – najizrazitija kod virusa mozaika duvana. Nukleinska kiselina je spiralno uvijena, a oko nje su kapsomere koje su takodje spiralno poredjane.
Ikozaedarna (kubna) simetrija – kapsomere formiraju povrsine ravnostranih trouglova. Ikozoedar je geometrijsko telo koje ima 20 povrsina oblika ravnostranih trouglova. Neki virusi sa kubnom simetrijom mogu da imaju dodatni omotac
Postoje virusi cija je gradja veoma kompleksna pa je uocavanje njihove simetrije nemoguce. Takva gradja je karakteristicna za poksviruse.
Gradja kapsida viriona se dejstvom fizickih sila moze promeniti ali simetrija nukleokapsida ostaje nepromenjena unutar omotaca.
Bakteriofag ima najkomplikovaniju morfolosku gradju. Nukleinska kiselina je kod njega smestena u glavi virusa, koja odgovara kapsidu sa kbnom simetrijom. Glava je smestena na kontraktilnom tubusu, koji se naziva rep I koji se zavrsava bazalnom plocom na kojoj se nalaze izdanci (fibrile). Ostecenjem bilo kojeg elementa bakteriofaga onemogucava njegovo inficiranje bakterije.
Gradja kapsida viriona se dejstvom fizickih sila moze promeniti ali simetrija nukleokapsida ostaje nepromenjena unutar omotaca.
Bakteriofag ima najkomplikovaniju morfolosku gradju. Nukleinska kiselina je kod njega smestena u glavi virusa, koja odgovara kapsidu sa kbnom simetrijom. Glava je smestena na kontraktilnom tubusu, koji se naziva rep I koji se zavrsava bazalnom plocom na kojoj se nalaze izdanci (fibrile). Ostecenjem bilo kojeg elementa bakteriofaga onemogucava njegovo inficiranje bakterije.
Fibrile se spajaju na receptorskim mestima na povrsini bakterije dovodeci bazalnu plocu repa virusa u kontakt sa povrsinom celije, pri cemu dolazi do kontrakcije repa faga. Tom prilikom se nukleinska kiselina direktno ubrizgava u citoplazmu bakterije, a kapsid ostaje u spoljasnjoj sredini.
Hemijski sastav virusa
Hemijski sastav virusa cine nukleinska kiselina, proteini a I u nekim slucajevima lipidi I polisaharidi. Nukleinska kiselina virusa moze da cini od 1% do 30% njegove gradje. Virusna nukleinska kiselina ima najvise nekoliko stotina genasto mozete misliti da je malo ali je dovoljno da obavlja sve zivotne funkcije.
Najveci deo virusa cine proteini koji grade kapsid. Glikoproteini spoljasnjeg omotaca ucestvuju u adsorpciji virusa na specificne celijske receptore I dobri su antigeni. Glikoproteini su najcesce gradjeni iz dva ili vise polipeptidnih lanaca tako da se javljaju u obliku dimera, trimera ili tetramera. Virusi mogu da imaju enzime kao sto su polimeraze I neuraminaze. Lipide I polisaharide imaju virusi koji poseduju dodatni omotac tj. slozeni virusi.
Hemijski sastav virusa
Hemijski sastav virusa cine nukleinska kiselina, proteini a I u nekim slucajevima lipidi I polisaharidi. Nukleinska kiselina virusa moze da cini od 1% do 30% njegove gradje. Virusna nukleinska kiselina ima najvise nekoliko stotina genasto mozete misliti da je malo ali je dovoljno da obavlja sve zivotne funkcije.
Najveci deo virusa cine proteini koji grade kapsid. Glikoproteini spoljasnjeg omotaca ucestvuju u adsorpciji virusa na specificne celijske receptore I dobri su antigeni. Glikoproteini su najcesce gradjeni iz dva ili vise polipeptidnih lanaca tako da se javljaju u obliku dimera, trimera ili tetramera. Virusi mogu da imaju enzime kao sto su polimeraze I neuraminaze. Lipide I polisaharide imaju virusi koji poseduju dodatni omotac tj. slozeni virusi.